Početna strana > Hronika > Glas Rusije: Šta su pokazale diskusije o Kosovu u PSSE
Hronika

Glas Rusije: Šta su pokazale diskusije o Kosovu u PSSE

PDF Štampa El. pošta
sreda, 26. januar 2011.

U utorak, 25. januara Parlamentarna Skupština Saveta Evrope donela je rezoluciju u vezi s „nečovečnim ophođenjem prema ljudima i nezakonitoj trgovini ljudskim organima na Kosovu“. Dokument se zasniva na referatu švajcarskog pravnika Dika Martija (Dick Marty). Rezolucija poziva misiju Evropske Unije na Kosovu da „aktivizira istražne radnje, bez obzira na to na kojim dužnostima se nalaze potencijalni osumnjičeni. Svih 47 zemalja-članica Saveta Evrope dužne su da pruže EU potrebnu pomoć u istrazi. Temu razmatra naš analitičar Petar Iskenderov.

Dokument, koji je donet u Strazburgu je prilično uravnoteženog karaktera. Za njega je glasala ogromna većina poslanika – 169 „za“ i 8 „protiv“ i 14 se uzdržalo. To znači da su dokument podržale, kako pristalice, tako i protivnici samostalno proglašene nezavisnosti Kosova. Među onima koji su glasali „protiv“ zbog razumljivih razloga, našli su se uglavnom poslanici iz Albanije, Turske i Gruzije.

Bez obzira na to što su Priština i Tirana pre sednice razvile aktivnu propagandnu kampanju sa zahtevom za odbacivanje zaključaka Dika Martija, većina njih je ušla u rezoluciju. Između ostalog, u njoj se sadrži apel upućen vlastima Albanije i Kosova da „započnu ozbiljnu i nezavisnu istragu u pogledu postojanja tajnih centara za držanje ljudi, u kojima su zarobljenici s Kosova srpskog i albanskog porekla podvrgavani nečovečnom ophođenju, kao i u pogledu vađenja unutrašnjih organa radi kasnije transplantacije u inostranstvu“. Nije slučajno što su vlasti iz Prištine već izrazile svoje razočarenje zbog donetog dokumenta, nazvavši ga „korakom koji šteti Kosovu“. Što je karakteristično, PSSE je prvi put priznala da su se zločini „po postojećim informacijama delimično odvijali i na albanskoj teritoriji“. Do sada su međunarodne institucije delikatno zaobilazile pitanje o eventualnom učestvovanju Albanije u događajima na Kosovu.

Međutim, doneti dokument ne daje previše povoda za optimizam s tačke gledišta svestranog i objektivnog razmatranja. Jer, on se oslanja isključivo na civilno-policijsku misiju EU u Prištini, koja se teško može nazvati nepristrasnim organom. Simptomatično je to što se kao prvi na poziv za pružanje pomoći odazvao NATO – organizacija, koja tradicionalno podržava Prištinu. Imajući u vidu da u materijalima istrage Dika Martija figurira bivši politički vođa „Armije za oslobođenje Kosova“ i sadašnji aktuelni premijer Hašim Tači (Hashim Thaci), teško je zamisliti na koji će način zapadne strukture, koje ga podržavaju tokom svih poslednjih godia, istraživati njegove zločine protiv Srba. Na ovu činjenicu u razgovoru s dopisnikom radija „Glas Rusije“ pažnju je skrenula rukovodilac Centra za proučavanje savremene balkanske krize Instituta za proučavanje slovenskih naroda RAN Jelena Guskova:

Glavno pitanje je povezano s kosovskim Srbima. Da li oni mogu da se nadaju da će ih neko zaštititi? Ovakvu nadu im misija EU u Prištini do sada nije davala zbog svoje jednostrane orijentacije na podršku kosovskim separatistima. Takvu nadu ne daje ni Haški tribunal, koji je u toku čitave poslednje decenije ili ignorisao čudovišne zločine albanskih separatista, ili je donosio oslobađajuće presude liderima OVK. Ima ozbiljnih bojazni da će i predstojeća istraga biti formalna i da će se fokusirati na drugostepene figure i epizode.

Uoči debata u Strazburu londonske novine „Gardijan“ (The Guardian), pozivajući se na dokumenta zapadnih vojnih obaveštajnih službi upravo su Hašima Tačija nazvale jednom od „najvećih riba“ («the biggest fish») organizovanog kriminala na Kosovu. Kako navodi izdanje, „SAD i druge zapadne države, podržavajući vladu Kosova, raspolagale su mnogim svedočanstvima o njegovim kriminalnim vezama u toku nekoliko godina“.

Sad PSSE zahteva od njih da istraže zločine i zato je jednostavno dužna da najstrože kontroliše ceo proces.

NATO istražuje curenje dokumenata KFOR na Kosovu

Predstavnici NATO-a na Kosovu su počeli istragu povodom curenja tajnih dokumenata međunarodnih snaga KFOR u kojima je kosovski premijer Hašim Tači nazvan jednim od glavnih bosova kriminalnog sveta.

Juče je PSSE donela rezoluciju koja poziva zemlje Saveta Evrope da pomognu Euleksu u istrazi na osnovu izveštaja švajcarskog parlamentarca Dika Martija.

(Glas Rusije)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner